Mjere za temperaturu

Već na prvim koracima suradnici Ureda susreli su se sa problemom točnog mjerenja temperature kao i problemima mjerenja raznih drugih fizičkih konstanti potrebnih pri preciznom mjerenju duljine i mase.

Znatan rad je stoga bio posvećen mjerenju temperature, razvoju plinske termometrije, stvaranju “normalne skale vodika” bliske termodinamičkoj temperaturnoj skali, metodom umjeravanja staklenih toplomjera sa živom čija je preciznost nekoliko tisućinka stupnjeva, zatim mjerenju temperaturnog koeficijenta širenja i modula elastičnosti slitine platine i iridija.

Metodama za dobivanje točne vrijednosti dijelova metra i dijelova kilograma posvećena je također posebna pozornost.

Smatra se da je taj velik i važan posao završen 1889. kad su države članice dobile svoje etalone.

Od te godine počinje drugo razdoblje rada Međunarodnog ureda.