Arhivski metar i arhivski kilogram u Državnom arhivu u Parizu
U Francuskoj se početkom 18. stoljeća pojavila ideja da se pramjera duljine veže za neku prirodnu veličinu. Prihvaćeno je da to bude zemljin podnevnik, pa je Francuska akademija znanosti 1735. i 1746. godine organizirala mjerenje zemljinog podnevnika u Peruu, odnosno Laponiji.
Tako su dobiveni i prvi mjerni štapovi čija duljina proizlazi iz dimenzija zemlje, poznati pod nazivima “hvat iz Perua” (Toise du Perou) čija je duljina bila 1,949 090 m i “hvat sa sjevera” (Toise du Nord).
Treba napomenuti da su ta mjerenja bila poduzeta u prvome redu da bi se dokazao oblik zemlje. Više od pedeset godina trajala je rasprava između teoretičara, pristalica Newtona, i astronoma, pristalica Kasinija, o tome ima li Zemlja oblik sferoida spljoštenog na polovima ili elipsoida izduženog u smjeru svoje osi. Ta su mjerenja su dokazala ispravnost Newtonovih teoretskih pretpostavka da je Zemlja spljošteni sferoid.
![](http://www.dzm.hr/images/50001109/metar-def.jpg)
Međutim, tek je francuska revolucija dala snažan poticaj stvaranju desetičnoga metričkog sustava. Odlučeno je da se za jedinicu duljine prihvati metar: 40 milijunti dio pariškog podnevnika.
Mjerenja su 1791. godine povjerena matematičarima ďAlambertu i Mechainu koji su svoj posao s mnogo poteškoća i s iznimnim samoprijegorom dovršili 1798. godine.
Tako je dobiven metar, jedinica duljine, a na temelju njega definirane su i jedinice obujma i mase.
Za etalon mase izrađen je uteg jednak masi kubičnog decimetra vode. Tako je Francuska 22. lipnja 1799. godine (4 messidor an VII) prihvatila etalone metra i kilograma poznate kao “arhivski metar” i “arhivski kilogram” jer su toga dana predani na čuvanje državnome arhivu u Parizu.
![](http://www.dzm.hr/images/50001109/RRXCA9KGAWYCA292CNTCAT0ZXVUCAIDFEJICALPVJ7BCAU0N03QCALX4CKSCAJL2M5BCAXDFKINCAK1RAXWCATCSEJHCA0XFFWICA9FS3AOCANMAQA6CAV24L1HCAVMVZ29CAAQDLUHCA6RL3Q2CAQ3JW39.jpg)
![](http://www.dzm.hr/images/50001109/709CA9I5UF3CA1SQDV0CAN88PBJCAPDTJ2ICA30PFNYCASJ6XJRCAD7XP3JCA33WQAWCAE7KK9ZCA8ZHBCZCAR4Y514CAQFH1XPCA9R0BUPCAZPTYZ9CATLLF61CALQHNGGCAB98ZGRCAZI8T8KCAUT3TUQ.jpg)
U čast tog događaja predložena je izradba spomenice sa natpisom koji pokazuje širinu pogleda i vizionarstvo osnivača metričkog sustava: “Za sva vremena, za sve narode”. Takva je medalja napravljena u Francuskoj tek 40 godina kasnije.
![](http://www.dzm.hr/images/50001109/timbre_metrique.jpg)
Za primjerom Francuske povele su se i druge zemlje uvodeći desetični metrički sustav. Prvo Luksemburg (1815.), pa za njim Belgija (1816.), Nizozemska (1816.), Grčka (1820.), Čile (1848.), Kuba (18491.), Španjolska (18491.), Filipini (1849.), Kolumbija (1853.), Italija (1861.) i druge zemlje.