Još u prastaro doba bile su izrađevine od zlata i srebra predmetom posebnog čovjekova štovanja i to zbog toga što su se koristile kao mjerilo za vrijednost i upotrebljavale kao sredstvo za razmjenu, a nešto kasnije i neposredno kao novac.
Od zlata i srebra izrađivale su se posude za vjerske obrede, a također i različiti uporabni predmeti i nakit koji su koristili vladari i visoki dostojanstvenici.
U starom, srednjem i novom vijeku zlato, srebro i ostale plemenite kovine imale su i imaju ogromno značenje za razvitak pojedinaca, pa i cijelih naroda i država.
Novac koji se izrađivao uglavnom od zlata i srebra i sam novčani sustav bili su od izuzetnog značenja za svaki narod i svaku državu.
Već je u srednjem vijeku s obzirom na potrebu za mjerenjem, ispitivanjem i žigosanjem predmeta od plemenitih kovina sazrela svijest da je potrebno pojedinca (kupca) zaštiti od mogućnosti prijevare zato što se radi o skupocjenim predmetima (nakitu) i novcu, gdje je mogućnost prijevare kupca velika.
Zbog toga se već početkom 13. stoljeća u različitim europskim državama, primjerice u Engleskoj, Francuskoj, njemačkim državama, Austriji i nekim drugim pojavila potreba za zakonskim reguliranjem područja ispitivanja i žigosanja zlatnog i srebrnog nakita.
U Engleskoj se prvi početak žigosanja (punciranja) datira još u 13. stoljeće kada su zlatari sami povremeno žigosali svoje predmete.
Već 1327. godine žigosanje predmeta od zlata i srebra postalo je obvezatno, a predmeti su se žigosali sa žigom u obliku glave leoparda.
Na području Hrvatske u 14. stoljeću, bolje rečeno na području Austrijskog carstva (Hrvatska je u to vrijeme bila dio Austrijskog carstva) prvi su počeci žigosanja (punciranja) vezani uz godinu 1366. kada su austrijski nadvojvode Albrecht i Leopold izdali prvi patent (zakon) po kojem su se svi zlatari u području gornje i donje Austrije trebali vladati tako da se nebi oštetio kupac. Navedeni patent (zakon) se kasnije mijenjao i nadopunjavao za careva Maksimilijana, Rudolfa, Ferdinanda II., Marije Terezije, Franje Josipa i drugih novim patentima (zakonima) prema potrebama.
.jpg)