Plemenite kovine

Predmeti od plemenitih kovina su predmeti izrađeni od slitina (legura) platine, zlata i srebra, obuhvaćaju nakit, predmete koje izrađuju zlatari, srebrnari ili urari te ostale predmete izrađene u cijelosti ili djelomično od plemenitih kovina ili njihovih slitina.

Predmeti od plemenitih kovina moraju biti označeni oznakom čistoće, znakom proizvođača odnosno dobavljača i državnim žigom.

Sadržaj plemenite kovine u slitinama plemenitih kovina izražava se čistoćom koja predstavlja maseni udio plemenite kovine u ukupnoj masi slitine, izražen u tisućitim dijelovima (x/1000) odnosno promilima (‰). Oznaka čistoće je troznamenkasta brojčana vrijednost koja odgovara jednom od propisanih stupnjeva čistoće.
 

Primjer oznake čistoće na prstenu od srebra stupnja čistoće 925/1000	Primjer oznake čistoće na prstenu od platine stupnja čistoće 950/1000	Primjer oznake čistoće  na prstenu od zlata stupnja čistoće 585/1000

Znak proizvođača je identifikacijski znak proizvođača kojim proizvođač označuje predmete od plemenitih kovina koje je proizveo, a znak dobavljača je identifikacijski znak dobavljača kojim dobavljač označuje predmete od plemenitih kovina koje je uvezao ili unio sa zajedničkog tržišta na tržište Republike Hrvatske. Rješenje o znaku proizvođača odnosno dobavljača donosi Državni zavod za mjeriteljstvo te vodi evidenciju o izdanim znakovima.

Karat je jedinica za čistoću zlata gdje je jedan karat jednak udjelu mase zlata od 1/24 ukupne mase zlata. Naziv dolazi od biljke rogač, naime u antičko doba sjemenke rogača služile su kao jedinica za mjeru vaganja zlata. Čistoća zlata se u prošlosti izražavala u karatima (ct ) te se još uvijek neslužbeno dopušta u nekim državama.

Odnos karata prema tisućitim dijelovima :

Zlato
Karat (ct )	Tisućitih(x/1000)
9	375
14	585
18	750
22	916
24	999,99

 

Državni žig je oznaka čistoće kojom se potvrđuje ispravnost ispitivanog predmeta od plemenite kovine u pogledu vrste plemenite kovine, čistoće i odgovarajućih identifikacijskih oznaka. Utiskuje ga Državni zavod za mjeriteljstvo nakon provedenog ispitivanja predmeta od plemenitih kovina. Ispitivanjem predmeta od plemenitih kovina utvrđuje se sastav, čistoće te identifikacijske oznake na predmetima od plemenitih kovina.
Sadržaj i oblik državnih žigova propisan je Pravilnikom o sadržaju i obliku državnih žigova  („Narodne novine“ br. 72/19.)

Certifikat o žigosanju za predmete od plemenitih kovina izdaje Državni zavod za mjeriteljstvo u zamjenu za državni žig u slučajevima kada bi se žigosanjem oštetio predmet od plemenitih kovina te ako je zbog tehničkih razloga teško utisnuti državni žig.

Proizvođač odnosno dobavljač predmeta od plemenitih kovina koji izlaže predmete od plemenitih kovina u svom prodajnom prostoru mora na vidljivom mjestu istaknuti slike državnih žigova te kupcima staviti na raspolaganje povećalo kojim se ti žigovi na predmetima mogu raspoznati.

Natpis „nije žigosan državnim žigom“ znači da se radi o predmetu od zlata ili srebra mase manje od 3 g (tri grama) koji ne podliježu obveznom ispitivanju i žigosanju državnim žigom.

Mjeriteljski inspektori Državnog zavoda za mjeriteljstvo provode inspekcijski nadzor nad provedbom Zakona o nadzoru predmeta od plemenitih kovina i provedbenih propisa donesenih na temelju ovoga Zakona.