Zakonsko mjeriteljstvo

Koja je osnovna uloga mjeriteljstva?
1. poticanje slobodne trgovine i uklanjanja mogućih prepreka u toj trgovini
2. ujednačavanje sustava zakonitih mjernih jedinica s Međunarodnim sustavom mjernih jedinica (SI)
3. uspostava sustava državnih etalona i osiguranja njihove sljedivosti do međunarodnih etalona
4. uspostava mjernog jedinstva u Republici Hrvatskoj te uspostava povjerenja u rezultate mjerenja provedenih radi zaštite potrošača, života i zdravlja ljudi i životinja, zaštite okoliša, opće sigurnosti i zaštite prirodnih resursa
5. potpora i razvoj odgovarajuće mjeriteljske infrastrukture koja osigurava sljedivost mjernih rezultata
6. usmjeravanje i financiranje mjeriteljskih istraživačkih aktivnosti
7. donošenje i provođenje mjeriteljskih propisa
8. ocjenjivanje sukladnosti sa zahtjevima zakonskog mjeriteljstva
9. brzo, točno i lako razumljivo priopćavanje i prenošenje informacija o mjeriteljskim pitanjima.
Koje su kategorije mjeriteljstva?
a) zakonsko mjeriteljstvo
- odnosi se na radnje koje nastaju iz zakonskih zahtjeva, a odnose se na mjerenja, mjerne jedinice, mjerila i mjerne metode koje provode mjerodavna tijela (Državni zavod za mjeriteljstvo i ovlaštena tijela).
b) temeljno mjeriteljstvo
- istražuje stalnice prirodnih pojava sa svrhom uspostave državnih etalona mjernih jedinica međunarodnog sustava jedinca, uspostava sljedivosti i jedinstvenosti mjerenja u Republici Hrvatskoj usporedbom s međunarodnim etalonima te razvoj novih mjernih metoda.
c) znanstveno mjeriteljstvo
– definira međunarodno prihvaćene mjerne jedinice, bavi se razvojem mjernih etalona i njihovim održavanjem i dijeli se u devet tehničkih područja: masa i srodne veličine, elektricitet i magnetizam, duljina, vrijeme i frekvencija, termometrija, ionizacijsko zračenje i radioaktivnost, fotometrija i radiometrija, protok i akustika.
Što je zakonsko mjeriteljstvo?
Zakonom o mjeriteljstvu („Narodne novine“, broj 74/14, 111/18) pojam zakonskog mjeriteljstva definiran je na sljedeći način: „Zakonsko mjeriteljstvo je dio mjeriteljstva koji se odnosi na radnje koje nastaju iz zakonskih zahtjeva, a odnose se na mjerenja, mjerne jedinice, mjerila i mjerne metode te koje provode mjerodavna tijela.“
Zakonsko mjeriteljstvo uređeno je Zakonom o mjeriteljstvu i drugim propisima radi poticanja slobodne trgovine, uklanjanja mogućih zapreka u trgovini te uspostave povjerenja u rezultate mjerenja u području primjene zakonitih mjerila s ciljem zaštite potrošača.
Državni zavod za mjeriteljstvo nadležno je tijelo za obavljanje poslova u području zakonskog i temeljnog mjeriteljstva u Republici Hrvatskoj.
Koje poslove obavlja Državni zavod za mjeriteljstvo?
Rješava u upravnim stvarima iz područja mjeriteljstva, priprema propise iz područja mjeriteljstva, donosi provedbene propise za provođenje zakona, izdaje odobrenje za obavljanje poslova ovjeravanja zakonitih mjerila i/ili poslova pripreme zakonitih mjerila za ovjeravanje, imenuje tijela za ocjenjivanje sukladnosti iz područja zakonskog mjeriteljstva, propisuje tehničke i mjeriteljske zahtjeve za postupke ocjenjivanja sukladnosti iz područja zakonskog mjeriteljstva, provodi ispitivanje pretpakovina i boca kao mjernih spremnika, provodi ovjeravanje i izvanredno ispitivanje zakonitih mjerila, provodi službena mjerenja, nadzire zakonitost rada ovlaštenih tijela i vlasnika zakonitih mjerila, prati i nadzire stanje u području zakonskog mjeriteljstva te poduzima mjere za kvalitetno obavljanje djelatnosti, nadzire rad i brine se o stručnom osposobljavanju ovlaštenih mjeritelja, ovlaštenih servisera i mjeriteljskih inspektora, pruža pomoć građanima i pravnim osobama u provođenju propisa i mjera iz mjeriteljske djelatnosti, predstavlja Republiku Hrvatsku u europskim i međunarodnim organizacijama za zakonsko i temeljno mjeriteljstvo i osigurava izvršenje zadaća koje proizlaze iz članstva u tim organizacijama, bavi se izdavačkom djelatnošću, vodi propisane evidencije, obavlja druge stručne poslove u skladu sa zakonom, proglašava državne etalone, obavlja upravne i stručne poslove u vezi s državnim etalonima i usklađuje rad nacionalnih umjernih laboratorija, planira, organizira, koordinira i provodi poslove razvoja nacionalnog sustava temeljnog mjeriteljstva, osigurava sljedivost mjerenja u Republici Hrvatskoj i provodi umjeravanje etalona i mjerila, ostvaruje, čuva i održava državne mjerne etalone i osigurava njihovu sljedivost prema međunarodnim etalonima, obavlja poslove istraživanja i razvoja u području temeljnog mjeriteljstva i dr.
Što su zakonita mjerila?
Sukladno Zakonu o mjeriteljstvu (NN 74/14, 111/18) zakonita mjerila su mjerila koja se upotrebljavaju za mjerenja u prometu roba i usluga, za zaštitu zdravlja ljudi i životinja, opće sigurnosti, zaštitu imovine, okoliša i prirodnih resursa, zaštitu na radu, promet, zaštitu od nesreća, provjeru pretpakovina i boca kao mjernih spremnika. Naime, radi se o mjerilima koja građani susreću u svakodnevnom životu, poput obračunskih vodomjera, brojila električne energije, plinomjera, vaga u trgovinama i na tržnicama, agregata za istakanje goriva na benzinskim postajama i dr.
Drugim riječima, zakonita mjerila su ona mjerila čiji rezultat mjerenja služi za izračun krajnje cijene proizvoda ili usluga koju je potrošač dužan platiti.
U svrhu osiguranja ispravnosti mjernih rezultata zakonita mjerila podliježu inspekcijskom nadzoru od strane mjeriteljske inspekcije. Zakonita mjerila moraju zadovoljavati tehničke i mjeriteljske zahtjeve, moraju biti ispitana, označena propisanim oznakama i ovjerena u propisanom ovjernom razdoblju.
Što je ovjeravanje zakonitih mjerila?
Ovjeravanje zakonitih mjerila je postupak tijekom kojeg ovlašteni mjeritelj ispituje mjerila kako bi utvrdio jesu li u sukladnosti s odobrenim tipom mjerila te zadovoljavaju li odgovarajuće tehničke i mjeriteljske zahtjeve. Utvrdi li tijekom navedenog postupka da mjerilo zadovoljava navedene zahtjeve, ovlašteni mjeritelj mjerilo označuje ovjernom oznakom. U suprotnom, mjerilo se označuje oznakom „Mjerilo je neispravno“.
Kakvo može biti ovjeravanje zakonitih mjerila?
Ovjeravanje može biti prvo, redovno i izvanredno.
Kako prepoznati ovjereno mjerilo?
Postojanje valjane i zakonom propisane ovjerne oznake na mjerilu dokaz je da je mjerilo ovjereno. Ovjerna oznaka mora se nalaziti na mjestu vidljivom korisniku, a ovisno o vrsti mjerila može biti u obliku naljepnice ili žiga za utiskivanje. Ovjerne oznake koje se rabe u Republici Hrvatskoj su državne ovjerne oznake i oznake prve ovjere Europske unije.

Primjeri nacionalnih ovjernih oznaka

                
Ovjerna oznaka u obliku naljepnice   Žigovi za utiskivanje

                                                         
                                 
 




Primjeri oznaka prve ovjere Europske unije za mjerila obuhvaćena usklađenim zakonodavstvom EU-a

 
Oznaka sukladnosti koja je ujedno i oznaka 
prve ovjere Europske unije                        
 EZ oznaka prve ovjere


 
                                                               
                            
         






           
Kako temeljem ovjernih oznaka prepoznati je li mjerilo unutar propisanog ovjernog razdoblja?
Sukladno Pravilniku o ovjernim razdobljima za pojedina zakonita mjerila i načinu njihove primjene i o umjernim razdobljima za etalone koji se upotrebljavaju za ovjeravanje zakonitih mjerila „Narodne novine“, br. 107/15 i 82/17,  za različita zakonita mjerila propisana su različita ovjerna razdoblja. Stoga se određena mjerila ovjeravaju svakih 6 mjeseci (kao npr. etilometri-uređaji za mjerenje udjela etilnog alkohola u izdahu ispitanika), druga svakih 12 mjeseci (kao npr. agregati za istakanje goriva na benzinskim postajama), dok se neka ovjeravaju svakih nekoliko godina (kao npr. vodomjeri i brojila električne energije koja se koriste u kućanstvima).

Ovjerno razdoblje za redovno ovjeravanje mjerila kojima je ovjerno razdoblje dulje od 1 godine počinje teći od prvoga dana kalendarske godine koja slijedi iza godine u kojoj je ovjeravanje obavljeno.

Primjer 1. Za vodomjere kojima propisano ovjerno razdoblje za redovno ovjeravanje iznosi 5 godina, a na godišnjem ovjernom žigu se nalazi godina 02, to znači da je ovjera predmetnog vodomjera izvršena 2002. godine, a ovjerno razdoblje počinje teći od 01.01.2002. te traje do 31.12.2007. godine.

 
                                                  
Osnovni ovjerni žig (broj ispod vage označava brojčanu oznaka tijela koje obavilo ovjeru mjerila)                                        Godišnji ovjerni žig (broj 02 označava  posljednje dvije znamenke godine u kojoj je obavljeno ovjeravanje)

                                                                                                         
                                          
 





Primjer 2. Ako se na zakonitom mjerilu, kojem propisano ovjerno razdoblje za redovno ovjeravanje iznosi 8 godina, nalazi oznaka prve ovjere EU-a, gdje broj 09 u uokvirenom pravokutniku pored oznake M označava posljednje dvije znamenke godine u kojoj je ovjeravanje obavljeno, tada ovjerno razdoblje traje do 31.12.2017. godine.
 
                           
 
 
Primjer 3. Ako se na zakonitom mjerilu, kojem propisano ovjerno razdoblje za redovno ovjeravanje iznosi 8 godina, nalazi nacionalna ovjerna oznaka u obliku naljepnice s oznakom 06, koja označava posljednje dvije znamenke godine u kojoj je ovjeravanje obavljeno, tada ovjerno razdoblje traje do 31.12.2014. godine.



Ovjerno razdoblje za redovno ovjeravanje mjerila kojima je ovjerno razdoblje 1 godina, počinje teći od prvoga dana kvartala koji slijedi iza kvartala u kojem je ovjeravanje obavljeno.

 Godišnja ovjerna markica s oznakom kvartala
 
Ovlašteni mjeritelji, na zahtjev stranke, izdaju ovjernicu.

 
Koja zakonita mjerila ne podliježu ponovnom ovjeravanju?
Zakonita mjerila izrađena od stakla, porculana ili keramike (kao npr. stakleni živini termometri, čaše za piće koje služe za utvrđivanje specificiranog obujma tekućine koja se prodaje za neposrednu potrošnju) te pojedine vrste mjerila koja se upotrebljavaju u području zakonskog mjeriteljstva, a nisu obuhvaćene propisom kojim se utvrđuju propisana ovjerna razdoblja za zakonita mjerila, ne podliježu ponovnom ovjeravanju, već samo prvoj ovjeri.
Što korisnik zakonitog mjerila u uporabi može učiniti ako sumnja u njegovu ispravnost?
S obzirom na to da je vlasnik zakonitog mjerila odgovoran za njegovu tehničku ispravnost i točnost mjernih rezultata, korisnik koji sumnja u ispravnost mjerila ima pravo podnijeti pisanu predstavku vlasniku predmetnoga mjerila. Temeljem takve pisane predstavke vlasnik mjerila dužan je Državnom zavodu za mjeriteljstvo podnijeti zahtjev za izvanrednim ispitivanjem mjerila. 
​Ovlašteni mjeritelj Zavoda na temelju podnesenoga zahtjeva pristupa izvanrednom ispitivanju mjerila te izdaje izvješće o izvanrednom ispitivanju, kojim se utvrđuje zadovoljava li mjerilo propisane mjeriteljske zahtjeve.
Vlasnikom obračunskog komunalnog mjerila u uporabi temeljem kojeg se utvrđuje cijena toplinske energije, električne energije, vode ili plina smatra se pravna ili fizička osoba koja prodaje toplinsku energiju, električnu energiju, vodu ili plin.
Što je ocjenjivanje sukladnosti?
Ocjenjivanje sukladnosti je postupak kojim se dokazuje da su određeni zahtjevi koji se odnose na proizvod, proces, uslugu, sustav, osobu ili tijelo ispunjeni.
Što znači „oznaka CE“?
To je oznaka kojom proizvođač označuje da je proizvod sukladan s primjenjivim zahtjevima utvrđenim u usklađenom zakonodavstvu Unije, koje predviđa njegovo stavljanje na tržište.
Što su pretpakovine?
Pretpakovina je kombinacija proizvoda i pojedinačne ambalaže u koju je proizvod zapakiran.
Pretpakirani proizvod je proizvod stavljen u ambalažu bilo koje vrste bez nazočnosti kupca, a količina proizvoda sadržana u ambalaži ima neku unaprijed određenu vrijednost i ne može se mijenjati ili podvrgavati vidljivim preinakama bez otvaranja ambalaže. Propisani mjeriteljski zahtjevi kojima moraju udovoljavati pretpakovine koje se stavljaju na tržište primjenjuju se na pretpakovine koje sadrže proizvode namijenjene prodaji u jedinicama sa stalnim nazivnim količinama punjenja koje nisu manje od 5 g ili 5 ml niti veće od 10 kg ili 10 l.
Koje su zakonski propisane oznake koje se moraju nalaziti na pretpakovini?
Na ambalaži pretpakovina koje se stavljaju na tržište mora biti vidljivo i lako čitljivo označena propisana nazivna količina punjenja u zakonitim mjernim jedinicama. Nazivna količina (nazivna masa ili nazivni obujam) sadržaja pretpakovine je masa ili obujam označen na pretpakovini, tj. ona količina proizvoda koju bi pretpakovina trebala sadržavati.
Pretpakovine mogu biti označene i oznakom sukladnosti “℮” (malo slovo e) čije su dimenzije i izgled točno propisani, pa se samo oznaka odgovarajuće veličine i izgleda može staviti na pretpakovinu. Oznaka "℮" mora imati visinu od barem 3 mm i biti postavljena u istom vidnom polju kao i oznaka nazivne mase ili nazivnog obujma.
Iako nije zakonski obvezno, postavljanjem oznake “℮” pakiratelj, njegov ovlašteni zastupnik ili uvoznik jamči da pretpakovina zadovoljava propisane mjeriteljske zahtjeve što omogućava slobodno stavljanje na tržište na cjelokupnom prostoru EU-a.

Primjer oznaka na ambalaži pretpakovine

Što su boce kao mjerni spremnici (BMS)?
Boce kao mjerni spremnici su spremnici koji se općenito nazivaju bocama, a izrađeni su od stakla ili neke druge tvari čija čvrstoća i postojanost oblika pružaju jednaka mjeriteljska jamstva kao i staklo ukoliko:
- su takvi spremnici začepljeni ili ih se može začepiti, a namijenjeni su za skladištenje, prijevoz ili isporuku tekućina,
- imaju nazivni obujam od 0,05 litara do uključivo 5 litara,
- imaju takve mjeriteljske značajke (oblik i ujednačenost proizvodnje) da se mogu upotrebljavati kao mjerni spremnici odnosno da im se napunjenima do utvrđene razine ili utvrđenog postotka njihovog vršnog obujma sadržaj može mjeriti s dostatnom točnošću.
Koje se oznake moraju nalaziti na bocama kao mjernim spremnicima?
Boca kao mjerni spremnik mora nositi lako vidljive, čitljive i neizbrisive propisane oznake:
  1. na svojoj bočnoj strani, na obrubu dna ili na samome dnu:
- nazivni obujam - u mililitrima, centilitrima ili litrama, brojkama visine od najmanje 6 mm ako je nazivni obujam veći do 100 cl, visine 4 mm ako se nalazi u području od 100 cl naniže do, ali ne uključivo, 20 cl i visine 3 mm ako nije veća od 20 cl, izražen u mjernoj jedinici za obujam ili znakom mjerne jedinice za obujam
- odobreni znak proizvođača mjernih spremnika
- oznaku  „ɜ“, (obrnuto slovo epsilon), kojom se potvrđuje da određena boca zadovoljava propisane zahtjeve - BMS koje su označene oznakom sukladnosti "ɜ" mogu se slobodno staviti na tržište na cjelokupnom prostoru Europske unije.
  1. na dnu ili na obrubu dna, na takav način da se izbjegne brkanje s prethodnom oznakom, brojkama iste najmanje visine kao što su brojke kojima se izražava odgovarajući nazivni obujam u skladu s metodom ili metodama punjenja za koje je boca namijenjena:
- oznaku za vršni obujam - u centilitrima, a iza koje se ne nalazi znak cl
- i/ili oznaku udaljenosti u milimetrima od vršne razine punjenja koja odgovara nazivnom obujmu, iza koje slijedi znak mm.
Što su zakonite mjerne jedinice?
To su mjerne jedinice propisane Pravilnikom o mjernim jedinicama (NN 88/15, 16/20). Danas je u većini zemalja, na temelju međunarodnih dogovora i normi, zakonito samo pet skupina mjernih jedinica: jedinice Međunarodnoga sustava (jedinice SI), decimalne jedinice od jedinica SI, iznimno dopuštene jedinice izvan SI, decimalne jedinice od nekih iznimno dopuštenih jedinica te od svih njih složene mjerne jedinice. Samo se poneka mjerna jedinica izvan tih skupina iznimno dopušta za uporabu u posebnim područjima ili okolnostima (npr. u pomorskom i zračnom prometu i međunarodnoj trgovini).